
Aamadu Lih (Hooreejo)
Aamadu Lih (Hooreejo)Haalooɓe pulaar mbi'i:"doole liingu ko ndiyam" Ko ɗuum addani sukaaɓe haalpulaar en walla mbiyen fulɓe janngooɓe to Duɗal Jaaɓi Haaɗtirde Seek Anta Joop mo Ndakaaru hettude fedde hesere pul. E oo jamaanu mo ngon-ɗen kala leñol teelngol so reenaani sonngete, saree, saakee. Ko ngoon miijo faayodinngo addani sukaaɓe fulɓe Duɗal Jaaɓi Haaɗtirde ngal Seek Anta Joob (Ndakaaru) tawi ko ardiiɓe pelle gure e diiwaanyankooje gonɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde too fellitde renndinnde doole mum'en.
"So doole ndonkii yoo doole keɓɓo"
Ko ɗum addani ɓe renndinnde doole maɓɓe, miijooji maɓɓe, gannde maɓɓe e warñeende maɓɓe mbele renndo fulɓe ngo ina ɓamtoo walla jaaloo e nder winndere nde. Fedde ndee maantoode mum wiyetee ko Dental/UCAD eɓe njogii ko ina abboo e cate tati ina jeyaa e ɗeen: Catal Cees, Catal Bammbeyi e Catal Gastoŋ Berger to Ndar...
"Paandaale Kawtal ngal"
Ina jeyaa e payndaale dagiiɗe Fedde nde bayyingol walla ɓanngingol pinal Haalpulaar en walla Fulɓe, kañum e finaa tawa mu'en. Paandaale goɗɗe ɗee ko waɗde wiɗtooji e jannginde ɗemngal Pulaar ngal walla Fulfulde e nder duunde baaba Aadma ndee haa teeŋti noon e jannginde hoɗiyankooɓe ummotooɓe hakkunde leyɗeele. Hare wonnde ndee ɓe poti haɓeede ko yoo ɗemngal fulɓe ngal heɓ geɗal mum haa timma e nder njuɓɓudi Fedde Ngootaagu Afrik (UA).
Caggal nde jooɗnde batu kuuɓtidinngu sosi Fedde ndee, rokkaa teddungal yoo ardo Kawtal ngal ko cukalel laaɓa juuɗe hono miñi men Aamadu Soh jeyaaɗo to cuuɗi men Labgal e nder falnde Jolof, teddungal mooftugol ngalu hooti ko e rewɓe e neɗɗaagal bani men debbo biyeteeɗo Kayru Lih lollirɗo Ummu Lih jeyaaɗo to cuuɗi men Ɓoggel sara Mboolo Biraan. Caggal ɗum gooto fof werti junngo mum ñaagii nde nde Geno hokkata fedde ndee juutde balɗe, semmbina ardiiɓe ɓee, rokka ɗum'en softeende e cuusal mbele paandaale ɗe ina njettee.
Ko goonga waare ɓe teeni ndee ko mawnde kono pellital waawi fof! Pulaagu winndere neldii on duwaawu haasta mbele maa on pukku waare nde e dow jam. En mbertii juuɗe en toriima Geno joom baɗe e baawɗe nde ndi ɗo njabeeri wontata ƴoogooje, haa won,ta cammeeje dime soñee, rimndee naatnee e nder paabi.
Umaar Barka Baal Jaayndiyanke Pulaagu.Com/Senegaal
Source: http://www.pulaagu.com
"So doole ndonkii yoo doole keɓɓo"
Ko ɗum addani ɓe renndinnde doole maɓɓe, miijooji maɓɓe, gannde maɓɓe e warñeende maɓɓe mbele renndo fulɓe ngo ina ɓamtoo walla jaaloo e nder winndere nde. Fedde ndee maantoode mum wiyetee ko Dental/UCAD eɓe njogii ko ina abboo e cate tati ina jeyaa e ɗeen: Catal Cees, Catal Bammbeyi e Catal Gastoŋ Berger to Ndar...
"Paandaale Kawtal ngal"
Ina jeyaa e payndaale dagiiɗe Fedde nde bayyingol walla ɓanngingol pinal Haalpulaar en walla Fulɓe, kañum e finaa tawa mu'en. Paandaale goɗɗe ɗee ko waɗde wiɗtooji e jannginde ɗemngal Pulaar ngal walla Fulfulde e nder duunde baaba Aadma ndee haa teeŋti noon e jannginde hoɗiyankooɓe ummotooɓe hakkunde leyɗeele. Hare wonnde ndee ɓe poti haɓeede ko yoo ɗemngal fulɓe ngal heɓ geɗal mum haa timma e nder njuɓɓudi Fedde Ngootaagu Afrik (UA).
Caggal nde jooɗnde batu kuuɓtidinngu sosi Fedde ndee, rokkaa teddungal yoo ardo Kawtal ngal ko cukalel laaɓa juuɗe hono miñi men Aamadu Soh jeyaaɗo to cuuɗi men Labgal e nder falnde Jolof, teddungal mooftugol ngalu hooti ko e rewɓe e neɗɗaagal bani men debbo biyeteeɗo Kayru Lih lollirɗo Ummu Lih jeyaaɗo to cuuɗi men Ɓoggel sara Mboolo Biraan. Caggal ɗum gooto fof werti junngo mum ñaagii nde nde Geno hokkata fedde ndee juutde balɗe, semmbina ardiiɓe ɓee, rokka ɗum'en softeende e cuusal mbele paandaale ɗe ina njettee.
Ko goonga waare ɓe teeni ndee ko mawnde kono pellital waawi fof! Pulaagu winndere neldii on duwaawu haasta mbele maa on pukku waare nde e dow jam. En mbertii juuɗe en toriima Geno joom baɗe e baawɗe nde ndi ɗo njabeeri wontata ƴoogooje, haa won,ta cammeeje dime soñee, rimndee naatnee e nder paabi.
Umaar Barka Baal Jaayndiyanke Pulaagu.Com/Senegaal
Source: http://www.pulaagu.com